“Uzimamo na primjer Vojvodinu. Mi gradimo jedinstvo i bratstvo, ali srpski šovinisti u Vojvodini neće da priznaju Hrvatu da je Hrvat, već ga zovu Bunjevac. On traži propusnicu za Beograd, a ovaj mu piše: narodnost Bunjevac. Ako su Hrvati imali ustaše, onda su Srbi imali četnike. U čemu je razlika između jednih i drugih? To su greške koje treba iskorijeniti…”
J.B.Tito, govor na osnivačkom kongresu KP Srbije, 8. Maja 1945.
„Iskorenjivanje grešaka“ je trajalo dve nedelje. Zamenjeni su svi dokumenti sa naznakom nacionalnog izjašnjavanja Bunjevaca, novim dokumentima u kojima su svi uvedeni kao Hrvati.
U nastavku su tri teksta na temu nasilne administrativne kategorizacije Bunjevaca u 1945. godini kao Hrvata:
Aleksandar Raič
Nezaobilazna tema bunjevačko-hrvatskog dialoga: Dugotrajni moratorium nacionalne identifikacije Bunjevaca
Objavito u Bunjevačkom prigledu, 3/2014. str. 193-203.
Ignacije Parčetić
REVOLUCIONARNO UKIDANJE ŠOKACA I BUNJEVACA
Objavito u “Bunjevačkim novinama” Subotica, godina VII (2011), brojovi 70, 71 i 72.
Bunjevačka stranka (Darko Babić)
Memorandum o uzrocima i posledicama političko-pravne odluke o nestanku Bunjevaca
Objavito u Bunjevačkim novinama, broj 1. 2005. str. 15-22.
U nastavku su dodate dvi studije:
Mario Bara : Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata
Stevan Mačković : Bunjevci Subotice između dva svjetska rata
https://suistorija.wordpress.com/o-hrvatima-u-subotici/bunjevci-subotice-izmedu-dva-svjetska-rata/
Autori ova dva teksta pristupaju temi zastupajući gledište Hrvata-Bunjevaca u Vojvodini koje ne dovodi u pitanje dekret iz maja 1945 godine.
