Zvonko Stantić: Prilog biografiji biskupa Ivana Antunovića

Biskup Ivan pl. Antunović još 1882. godine traži od nadbiskupa Hajnalda dobro poznavanje bunjevačkog jezika za sve sveštenike koji rade među Bunjevcima Bilo sa koje bunjevačke strane pisali o našem rodoljubu i priporoditelju biskupu Ivanu Antunoviću (19.jun 1815.-13.januar 1888.), za kojeg u pojedinim dokumentima, matičnim knjigama i evidencijama stoji – nobilis, što znači plemićkog porikla, … Nastavite čitati Zvonko Stantić: Prilog biografiji biskupa Ivana Antunovića

Advertisements

Aleksandar Raič: Poriklo i formiranje identiteta bački Bunjevaca: domašaji i ograničenja vlaške hipoteze

UVOD Obadve narodne skupine bački Bunjevaca, razdvojene povlačenjom 1921. godine posrid bunjevačkog (Bajskog) trougla mađarsko-srpske državne granice, zahvaćene su ubrzanom depopulacijom i dovedene, zahvaljujuć daleko odmaklom procesu prirodne asimilacije[1], u stanje razdrobljene i marginalizovane zajednice. U prvim decenijama 21. vika u srpskom/vojvođanskom dilu bunjevačkog naroda, na osnovu popisa stanovništva 2011. godine, mogu se identifikovat dvi … Nastavite čitati Aleksandar Raič: Poriklo i formiranje identiteta bački Bunjevaca: domašaji i ograničenja vlaške hipoteze

Suzana Kujundžić Ostojić: Iz istorije i kulture Bunjevaca

Tri odeljka iz Poglavlja II doktorske disertacije pod naslovom „Antropološka funkcija i značenje groktalica kod bačkih Bunjevaca“ dr Suzane Kujundžić Ostojić odbranjene na Filozofskom fakultetu u Beogradu 6. juna 2016. godine pred komisijom u sastavu prof. dr Branko Ćupurdija redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu na Odeljenju za Etnologiju i antropologiju (mentor), prof. dr. Saša … Nastavite čitati Suzana Kujundžić Ostojić: Iz istorije i kulture Bunjevaca

Stevan Mačković – Bunjevci Subotice između dva svjetska rata

U dokumentovanoj studiji političkih procesa među Bunjevcima između dva svetska rata, koji su oblikovali njihove nacionalne orijentacije, S. Mačković polazi sa stanovišta dovršene asimilacije Bunjevaca u hrvatsku naciju. Prepreku tom procesu autor nalazi u posezanju Beogradskih režima za očuvanjem etničkih Bunjevaca, radi njihovog udaljavanja od hrvatstva (neki hrvatski autori koriste termin "umjetna nacija"). Otuda njegovo … Nastavite čitati Stevan Mačković – Bunjevci Subotice između dva svjetska rata

Mario Bara – Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata

Studija M. Bare pruža uvid u zbivanja oko razgraničenja Vojvodine/Srbije i Hrvatske sa nastojanjem obuhvatanja Bunjevaca u okvir hrvatske državne zajednice. Autor polazi od stanovišta o "konzumiranom" pravu Bunjevaca na nacionalno samoodređenje, karakteristično za strategiju njeve asimilacije u hrvatsku naciju. Otuda autor ne pridaje značaja nasilnoj administrativnoj kategorizaciji Bunjevaca kao Hrvata, omogućenoj intervencijom J.B.Tita na … Nastavite čitati Mario Bara – Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata

Bunjevačka stranka : Memorandum o uzrocima i posledicama političko-pravne odluke o nestanku Bunjevaca

Napomena uredništva Bunjevačkog prigleda: Izvodi iz memoranduma – prateći dokumenata Bunjevačke stranke koji osvitljava važan politički proces koji je doveo do onemogućavanja konstituisanja Bunjevaca kao političkog-nacionalnog subjekta u Srbiji. Celina ovog dokumenta (sa prilozima) može se naći u Bunjevačkim novinama, broj 1. 2005. str. 15-22. *** U cilju skretanja pažnje na bunjevačko pitanje a zbog … Nastavite čitati Bunjevačka stranka : Memorandum o uzrocima i posledicama političko-pravne odluke o nestanku Bunjevaca

Ignacije Parčetić – REVOLUCIONARNO UKIDANJE ŠOKACA I BUNJEVACA

(1) Bunjevci nisu ostvarili matičnu državu, u kojoj bi pridstavljali većinsku naciju, već su se stvaranjom novi nacionalni država posli bratoubilačkog rata, posli života u Jugoslaviji našli ko i toliko puti prija tog u više država, izmed više nacionalizama, prinuđeni da manevrišu svojim egom i pokušajima asimilacije. Sporovi o posebnoj etničkoj pripadnosti Bunjevaca prisutni su … Nastavite čitati Ignacije Parčetić – REVOLUCIONARNO UKIDANJE ŠOKACA I BUNJEVACA