Biskup Ivan pl. Antunović još 1882. godine traži od nadbiskupa Hajnalda dobro poznavanje bunjevačkog jezika za sve sveštenike koji rade među Bunjevcima Bilo sa koje bunjevačke strane pisali o našem rodoljubu i priporoditelju biskupu Ivanu Antunoviću (19.jun 1815.-13.januar 1888.), za kojeg u pojedinim dokumentima, matičnim knjigama i evidencijama stoji – nobilis, što znači plemićkog porikla, … Nastavite čitati Zvonko Stantić: Prilog biografiji biskupa Ivana Antunovića
Aleksandar Raič: Poriklo i formiranje identiteta bački Bunjevaca: domašaji i ograničenja vlaške hipoteze
UVOD Obadve narodne skupine bački Bunjevaca, razdvojene povlačenjom 1921. godine posrid bunjevačkog (Bajskog) trougla mađarsko-srpske državne granice, zahvaćene su ubrzanom depopulacijom i dovedene, zahvaljujuć daleko odmaklom procesu prirodne asimilacije[1], u stanje razdrobljene i marginalizovane zajednice. U prvim decenijama 21. vika u srpskom/vojvođanskom dilu bunjevačkog naroda, na osnovu popisa stanovništva 2011. godine, mogu se identifikovat dvi … Nastavite čitati Aleksandar Raič: Poriklo i formiranje identiteta bački Bunjevaca: domašaji i ograničenja vlaške hipoteze
Suzana Kujundžić Ostojić: Iz istorije i kulture Bunjevaca
Tri odeljka iz Poglavlja II doktorske disertacije pod naslovom „Antropološka funkcija i značenje groktalica kod bačkih Bunjevaca“ dr Suzane Kujundžić Ostojić odbranjene na Filozofskom fakultetu u Beogradu 6. juna 2016. godine pred komisijom u sastavu prof. dr Branko Ćupurdija redovni profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu na Odeljenju za Etnologiju i antropologiju (mentor), prof. dr. Saša … Nastavite čitati Suzana Kujundžić Ostojić: Iz istorije i kulture Bunjevaca
Stevan Mačković – Bunjevci Subotice između dva svjetska rata
U dokumentovanoj studiji političkih procesa među Bunjevcima između dva svetska rata, koji su oblikovali njihove nacionalne orijentacije, S. Mačković polazi sa stanovišta dovršene asimilacije Bunjevaca u hrvatsku naciju. Prepreku tom procesu autor nalazi u posezanju Beogradskih režima za očuvanjem etničkih Bunjevaca, radi njihovog udaljavanja od hrvatstva (neki hrvatski autori koriste termin "umjetna nacija"). Otuda njegovo … Nastavite čitati Stevan Mačković – Bunjevci Subotice između dva svjetska rata
Mario Bara – Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata
Studija M. Bare pruža uvid u zbivanja oko razgraničenja Vojvodine/Srbije i Hrvatske sa nastojanjem obuhvatanja Bunjevaca u okvir hrvatske državne zajednice. Autor polazi od stanovišta o "konzumiranom" pravu Bunjevaca na nacionalno samoodređenje, karakteristično za strategiju njeve asimilacije u hrvatsku naciju. Otuda autor ne pridaje značaja nasilnoj administrativnoj kategorizaciji Bunjevaca kao Hrvata, omogućenoj intervencijom J.B.Tita na … Nastavite čitati Mario Bara – Đilasova komisija i sudbina bačkih Hrvata
Bunjevačka stranka : Memorandum o uzrocima i posledicama političko-pravne odluke o nestanku Bunjevaca
Napomena uredništva Bunjevačkog prigleda: Izvodi iz memoranduma – prateći dokumenata Bunjevačke stranke koji osvitljava važan politički proces koji je doveo do onemogućavanja konstituisanja Bunjevaca kao političkog-nacionalnog subjekta u Srbiji. Celina ovog dokumenta (sa prilozima) može se naći u Bunjevačkim novinama, broj 1. 2005. str. 15-22. *** U cilju skretanja pažnje na bunjevačko pitanje a zbog … Nastavite čitati Bunjevačka stranka : Memorandum o uzrocima i posledicama političko-pravne odluke o nestanku Bunjevaca
Ignacije Parčetić – REVOLUCIONARNO UKIDANJE ŠOKACA I BUNJEVACA
(1) Bunjevci nisu ostvarili matičnu državu, u kojoj bi pridstavljali većinsku naciju, već su se stvaranjom novi nacionalni država posli bratoubilačkog rata, posli života u Jugoslaviji našli ko i toliko puti prija tog u više država, izmed više nacionalizama, prinuđeni da manevrišu svojim egom i pokušajima asimilacije. Sporovi o posebnoj etničkoj pripadnosti Bunjevaca prisutni su … Nastavite čitati Ignacije Parčetić – REVOLUCIONARNO UKIDANJE ŠOKACA I BUNJEVACA
